UDIK Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) obavještava javnost da je objavilo publikaciju Ratni zločini u Sanskom Mostu – presude. Riječ je o publikaciji koja dokumentuje ratne zločine počinjene na području prijeratne općine Sanski Most, te daje listu ekshumiranih identificiranih osoba nestalih na području ove općine. Publikacija je objavljena kao sedma knjiga u ediciji: Ratni zločini – transkripti presuda sudova u Bosni i Hercegovini.
Podsjećamo da u Sanskom Mostu ratni zločini nad Bošnjacima i Hrvatima počinju sa preuzimanjem vlasti od strane srpskih snaga. Ovome je prethodio povratak 6. lake partizanske brigade JNA, koja je učestvovala u ratu u Hrvatskoj. Ova jedinica je 20. aprila 1992. na silu preuzela kontrolu nad svim važnijim objektima u gradu, te je istovremeno uspostavljena puna kontrola putnih komunikacija. Napadima na naselja Muhići, Mahala, Otoka, Hrustovo, Vrhpolje, Kljevce izvršena su masovna ubijanja Bošnjaka.
Unutar ove publikacije dokumentovane su presude Suda Bosne i Hercegovine i Kantonalnog suda u Bihaću za zločine počinjene na području prijeratne općine Sanski Most. Radi se o sljedećim predmetima: Jadranko Palija (osuđen na 28 godina zatvora), Nedo Trifković i Mitar Milinković (osuđeni na po 10 godina zatvora), Nikola Kovačević poznat i kao Daniluško Kajtez (osuđen na 12 godina zatvora), Predrag Prošić (osuđen na 3 godine zatvora), Slavko Bilbija (osuđen na 10 godina zatvora) i Suad Kapić zv. Hodža (kao pripadnik ARBiH osuđen je na 12 godina zatvora za zločine nad Srbima počinjene 1995. godine).
Povodom objavljivanja ove publikacije, koordinator UDIK-a, Edvin Kanka Ćudić, ističe: „Objavljivanjem ove publikacije UDIK je htio dati trajni značaj Bosanskoj Krajini i poručiti da Sanski Most nije zaboravljen, te da ratni zločini koje su počinile srpske snage u ovom gradu ne smiju se odati zaboravu. U Sanskom Mostu su se od 1992. do 1995. godine kontinuirano vršila ubijanja, mučenja, pljačke i devastacija imovine Bošnjaka i Hrvata. Na području općine se nalazilo više od 20 logora i drugih mjesta zatočenja. Zatočeni su bili izloženi fizičkim i psihičkim torturama, ubijani su, protjerivani, vršena su silovanja. Ubijeni Bošnjaci i Hrvati općine Sanski Most pronađeni su u brojnim masovnim grobnicama od kojih su najveće Hrastova glavica i Sasina.“
Na kraju, Ćudić ističe da se najteži period, pored onog iz 1992. godine, desio neposredno pred zauzimanje Sanskog Mosta 1995. godine: „U septembru 1995. je na nekoliko lokacija ubijen znatan broj Bošnjaka civila. Samo u selu Sasina ubijeno je 60-70 lica. Ubijanja su vršena u Sanakeramu, Kruharima, Tomini, Trnovi, Vršu, Okreču i Došćima.“