UDIK Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije
U prostorijama brčanskog Islahijeta sinoć je održana promocija knjige Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije pod nazivom „20 godina poslije: Novinari o ratu u Bosni i Hercegovini”, autora Edvina Kanke Ćudić i Jusufa Hafizović.
U publikaciji se mogu pronaći intervjui sa ratnim novinarma u Bosni i Hercegovini kao što su Florence Hartmann, Morten Hvaal, Roy Gutman, Ron Haviv, Paulina Janusz, Robert King, Rémy Ourdan, Teofil Pančić, Tarik Samarah, Jasminka Šipka, Imre Szabó i Vanessa Vasić-Janeković.
„Knjiga „20 godina poslije: Novinari o ratu u Bosni i Hercegovini” je dokument memorijalizacije BiH koji se po prvi put objavljuje njihov stav o BiH i prisjećanje na ono što se dešavalo u BiH. Tu je otprilike većina stranih novinara koji su boravili za vrijeme rata u BiH i to je većina novinara koji su boravili na više od deset ratova u posljednjim godinama. Većina njih je svoju karijeru započelo u BiH. U ovoj knjizi po prvi put spominje se i fotograf Imre Szabó koji je ustvari i dokumentovao fotografije Radovana Karadžića iznad Sarajeva sa ruskim pjesnikom Limonovim, a s druge strane to je i prvi čovjek koji je zabilježio fotografije Šešelja u Kninu. Takođe, u knjizi se spominju i pojedina ubistva u Brčkom”, kazao je autor knjige Edvin Kanka Ćudić.
Jusuf Hafizović koji je radio forografije i dizajn za knjigu „20 godina poslije: Novinari o ratu u Bosni i Hercegovini” kazao je da je knjiga značajna što su na jednom mjestu objedinjeni intervjui novinara i fotografa koji su bili za vrijeme rata u BiH.
„Ova knjiga je značajna po tome što su na jednom mjestu objedinjeni intervjui, uglavnom stranih novinara i fotografa koji su za vrijeme rata bili u BiH. U knjizi su ispričani bitni događaji. Specifična je i po tome što su novinari intervjuisani gdje su im postavljana pitanja o njihovim trenutcima i osjećajima tokom izvještavanja iz ratnih područja”, kazao je Hafizović.
Na promociji knjige govorio je i Edin Jašarević, profesor bosanskog jezika i književnosti iz Brčkog.
„Pitanja koja autor u knjizi postavlja su pitanja odgovornosti kolektivne individualne krivice, pitanja spremnosti građana BiH da uopšte govore o zločina, pitanja šutnje o zločinima koji su počinjeni i još jedno vrlo važno pitanje, a to je spremnost političara BiH da se bave ovom problematikom”, kazao je Jašarević.
Ovaj post je takođe dostupan u:
Latinica