U povodu dvadeset i devete godišnjice sjećamo se građana i građanki Sarajeva, žrtava monstruoznih zločina počinjenih 1992. i 1993. godine na lokalitetu Kazani, podno Trebevića, na području Starog Grada Sarajeva.
Dok je većina vladajući političkih elita podizanjem obilježja odlučila zatvoriti ovu temu, mi kao predstavnici civilnog društva smatramo da je ovo pitanje još uvijek neriješeno i iznimno važno za istinsko suočavanje s prošlošću. Nakon brojnih inicijativa i apela hrabrih pojedinaca i civilnog društva, Grad Sarajevo je 2021. godine podigao spomen-ploču na Kazanima. Međutim, takvo zdanje ne donosi kontekst dešavanja na Kazanima, niti navodi počinioce ovih nedjela. Nedostaje i važna informacija da broj ubijenih nije konačan. Isto tako, Grad se nije udostojio da o ovom pitanju konsultuje porodice žrtava nego je nastojao tražiti istomišljenike u sprovođenju prividne memorijalizacije i sjećanja na ubijene. To pokazuje i činjenica da je na zid osnovne škole Edhem Mulabdić ponovo postavljena spomen-ploča Mušanu Topaloviću Caci.
U povodu godišnjice, u dnevnom listu Oslobođenje, UDIK objavljuje čitulju kao sjećanje na žrtve zločina počinjenih od strane pripadnika 10. brdske brigade Armije RBiH pod komandom Mušana Topalovića Cace. Informacije koje su izostavljene na spomen-ploči navedene su u osmrtnici. Primjer su kako je tekst na spomeniku trebao izgledati i kako je Grad Sarajevo mogao pokazati da zaista teži ka iskrenom pomirenju i boljoj budućnosti svih njegovih stanovnika.
Nadamo se i želimo da vjerujemo da će unutar domaćih političkih struktura proraditi savjest o potrebi ispravljanja greške napravljene na spomeniku na Kazanima. Gradonačelnica nije pokazala volju da se sastane sa članovima porodica ubijenih i da porazgovara o njihovim potrebama kada je ova tema u pitanju. Potrebno je dati priliku onima koji su nevidljivi i zanemareni u zajednici i pokazati da su i oni važan dio našeg društva.
Obzirom da su reakcije javnosti nakon postavljanja ploče na Kazanima pokazale da će ovo obilježje slabo služiti u svrhu edukativne memorijalizacije, UDIK ističe inicijativu komemorisanja žrtava u gradu Sarajevu što bi svakako značilo članovima porodica ubijenih. A to bi se postiglo obilježavanjem mjesta reekshumacije žrtava na groblju Sveti Josip. Poznato je da su žrtve sa lokaliteta Kazani, Gaj i Grm Maline ekshumirane u novembru 1993. godine na ovim lokacijama, a 1998. godine reekshumirane na pomenutom sarajevskom groblju. Obilježavanjem ove masovne grobnice Sarajevo će pokazati poštovanje i brigu prema svim svojim žiteljima, ali i biti primjer svima kako se jedan grad koji je prošao strahote opsade istinski suočava sa ratnim mrljama svoje prošlosti.
Ovaj post je takođe dostupan u: Latinica