UDIK Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjeća javnost na godišnjicu zločina počinjenih 1992. i 1993. godine na lokalitetu Kazani, podno Trebevića, na području Starog Grada Sarajeva.
Iako je prošlo 28 godina od monstruoznih zločina na Kazanima, još uvijek svjedočimo da zločini koje su počinili pripadnici 10. brdske brigade Armije RBiH pod komandom Mušana Topalovića Cace, i danas dijele javnost. Za jedne je Topalović zločinac, za druge heroj, a za neke pak i jedno i drugo.
UDIK je 2014. godine prvi put obilježio godišnjicu ubistava žrtava na Kazanima. Samim tim, UDIK je postao prva nevladina organizacija koja je organizovala javno sjećanje na ove događaje. Sljedeće je godine ponovo na isti način ispred sarajevske katedrale obilježena godišnjica, a već je 2016. objavljena publikacija „Ratni zločini na Kazanima – presude“. Tokom naredne tri godine, UDIK je tražio od Grada Sarajeva izgradnju spomenika žrtvama na lokalitetu Kazani, ali i u centru Sarajeva. Takođe, traženo je uklanjanje spomen-ploče posvećene Mušanu Topaloviću Caci, a koja se nalazi na zidu Osnovne škole “Edhem Mulabdić” u sarajevskom naselju Bistrik.
Prošle godine je UDIK-ova ideja dobila podršku pojedinaca i organizacija civilnog društva, pa je tako organizovana zajednička komemoracija ispred Vječne vatre. I tada je zatraženo da spomenik ovim žrtvama mora biti na Kazanima, ali i u centru Sarajeva, jer su ubijeni bili građani tog grada. Iste godine, a zbog većeg interesovanja javnosti, objavljeno je drugo izdanje knjige o Kazanima. Na taj način je učinjeno sve da se što više građana upozna sa stravičnim zločinima, da se zadobije njihova podrška, ali i ohrabri Gradsko vijeće Grada Sarajeva da donese odluku o podizanju spomenika.
Grad Sarajevo je 2021. godine raspisao poziv za idejno rješenje spomenika na Kazanima. Nakon nekog vremena isti je poništen. Sa spomen-kompleksa prešlo se na ideju o spomen-obilježju. Kao epilog je usvojena odluka o spomen-ploči. UDIK je podržao tu ideju, ali se sa aktuelnom gradonačelnicom nije složio oko teksta i broja žrtava koji bi trebao biti uklesan na ploču.
Broj žrtava nije konačan. On je veći od onog koji je predstavljen u Nacrtu, a sada Prijedlogu odluke. Takođe, iz poštovanja prema žrtvama, mora se navesti ko je ubijao te građane tokom 1992. i 1993. godine. To nije samo političko, nego i etičko pitanje.
Prijedlog odluke spomen-obilježja Kazani sa predloženim tekstom i brojem žrtava je sramotan i nedostajan istih. Iz tog razloga, sporni tekst i broj žrtava u svojoj osnovi ne bi trebao dobiti ničiju podršku, a ponajmanje Grada Sarajeva.
Kazani bi trebalo da predstavljaju borbu glavnog grada Bosne i Hercegovine za istinu, za njegovu multikulturnu, multikonfesionalnu i antifašističku prošlost i budućnost. Na tom putu Sarajevo bira stranu dobra ili zla. Na taj će se način distancirati ili ne, od zločina počinjenih i u ime svojih građana.
