UDIK Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije
U povodu trideset i prve godišnjice ubistva sarajevskih civila na Kazanima nadomak Trebevića, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Fondacija Friedrich Ebert (FES) i Forum civilna mirovna služba u BiH (forumZFD BiH) organizovali su u petak 25.10. u Hotelu Holiday u Sarajevu okrugli sto o značaju i izazovima inkluzivne memorijalizacije u procesu suočavanja s prošlošću u Bosni i Hercegovini. Tom prilikom, predstavljeno je treće prerađeno izdanje publikacije „Sarajevska najpoznatija javna tajna: Suočavanje sa Cacom, Kazanima i zločinima počinjenim nad Srbima u opkoljenom Sarajevu, od rata do 2023.“ francusko-njemačkog historičara Nicolasa Molla. Osim autora knjige, na okruglom stolu su govorili Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica Oslobođenja, Edisa Gazetić, profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici i Pavle Mijović, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Događaj je moderirao novinar Nikola Vučić.
U uvodnom obraćanju prisutnima autor publikacije Nicolas Moll je napomenuo da je važno imati samokritični odnos prema prošlosti, a naročito kada je u pitanju ratna prošlost. Za spomen-ploču na Kazanima Moll je naveo da je ona primjer kombinovanja prihvatanja i relativiziranja zločina dok je glavna urednica Oslobođenje Vildana Selimbegović kazala da je za nju na spomen-ploči uklesana poluistina. Profesorica Gazetić je govorila o naporima predavača da studentima približe ratne strahote, pri čemu je istakla da su mladi uglavnom nezainteresovani za ratnu prošlost devedesetih. S druge strane, profesor Mijović je govorio o tome da građani svakodnevno pokazuju empatiju i saosjećanje jedni sa drugima, ali da to sve ostaje u zatvorenim krugovima, jer takvi pristupi rijetko kad dolaze u javnu sferu.
Osim ovog događaja, u povodu godišnjice, UDIK je 26. oktobra u dnevnom listu Oslobođenje objavio osmrtnicu u znak sjećanja na ubijene civile na lokalitetima Kazani, Gaj i Grm Maline. Tekst koji se nalazi na osmrtnici primjer je kako je trebao izgledati sadržaj spomen-ploče na Trebeviću koju je postavila gradska vlast. Takođe, u Pogledima, vikend dodatku Oslobođenja, objavljena je priča „Slobodanka i dalje traga“, a koju je napisao Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a.
Ovaj post je takođe dostupan u:
Latinica