UDIK Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjeća javnost da se na današnji dan 1992. godine dogodio ratni masakr u selu Biljani u općini Ključ.
Napad na selo Biljani započeo je u ranim jutarnjim satima 10. jula 1992. godine, a predvodile su ga 17. laka pješadijska brigada srpske vojske u saradnji sa rezervnim i aktivnim policajcima Odjeljenja policije. Nakon ulaska u selo, srpske snage su izvršile pokolj i egzekuciju 264 muškaraca, žena, djece i staraca bošnjačke nacionalnosti koji su bili mještani sela Biljani što je dovelo do gotovo potpunog nestanka tog mjesta u Bosanskoj Krajini. Među ubijenima bilo je i šestoro djece. Najstarija žrtva bio je 85-godišnji Bećo Ćehić, dok je najmlađa žrtva bila četveromjesečna beba Amila Džaferagić, koja je umrla u jami u zagrljaju ubijene majke.
Neposredno nakon rata, odnosno krajem 1995. i tokom 1996. godine, na lokalitetima masovnih grobnica Lanište I, Crvena zemlja I i II ekshumirano je 220 tijela. Identifikovani su ubijeni Bošnjaci iz zaseoka Donjih Biljana, Brkića, Osmanovića, Domazeta, Džaferagića, Čehića, Mešana i Jabukovaca. U godinama koje su uslijedile redovno su pronalažena tijela ubijenih u manjim i pojedinačnim grobnicama, u šumama ili napuštenim i spaljenim objektima. Na području Biljana pronađene su 34 pojedinačne grobnice iz kojih su ekshumirana 34 tijela.
U povodu 28. godišnjice, UDIK predstavlja publikaciju Ratni zločin u Biljanima, Predmet: Marko Samardžija. Publikacija je objavljena kao jedanaesta knjiga u ediciji: Ratni zločini – transkripti presuda sudova u Bosni i Hercegovini.
Sud Bosne i Hercegovine je u martu 2005. godine podigao optužnicu protiv Marka Samardžije koji je u svojstvu komandira Treće čete saničkog bataljona u sastavu 17. lake pješadijske brigade Vojske Republike Srpske naredio i učestvovao u masakru u Biljanima. Dana 3. novembra 2006. godine Marko Samardžija je osuđen na 26 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, a presudom su potvrđeni navodi iz optužnice o masovnim zločinima protiv bošnjačkih civila. Međutim, u drugostepenom postupku pred Sudom BiH, Samardžija je 23. oktobra 2008. godine oglašen krivim za zatvaranje i teško oduzimanje fizičke slobode kao zločin protiv čovječnosti i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina. On je do danas jedina osoba osuđena za ratni zločin u Biljanima.
Osim prvostepene i drugostepene presude, unutar ove knjige nalaze se analiza o nestalim osobama i pronađenim masovnim grobnicama, kao i lista verificiranih nestalih osoba čiji se nestanak može dovesti u vezu sa događajima u julu 1992. godine u selu Biljani u općini Ključ. Podaci su preuzeti od Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine. Knjigu objavljujemo u znak sjećanja na stradalo stanovništvo Biljana kod Ključa.