Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjeća javnost na godišnjicu zatvaranja logora Sušica koji su u bivšem skladištu vojne opreme u Vlasenici uspostavile srpske snage, uključujući i pripadnike JNA, paravojne snage i lokalna vojna lica koja su zauzela grad, a vodila ga je vojna i lokalna policija. Prema Dosijeu: Svetozar Andrić kog je početkom ove godine objavio Fond za humanitarno pravo Beograd, bivši general Vojske Republike Srpske je 31. maja 1992. naredio osnivanje Sušice. Prve zatočenike, žene, djecu i starija lica, u objekat su doveli pripadnici vojske i policije. U narednom razdoblju, dovođeni su ljudi iz Kalesije, Rogatice i Šekovića, kao i zatvorenici iz Vlasenice. U prvim danima logora, nalazilo se preko hiljadu Bošnjaka.U prosjeku, svakodnevno je bilo oko 100-150 logoraša. Od kraja mjeseca juna, zatvorenici su postepeno u skupinama prebacivani u logor Batković.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je početkom 2005. osudio upravnika logoraDragana Nikolića zvanog Jenki na dvadeset godina zatvora nakon što je priznao krivicu da je učestvovao u ubistvima, silovanju i mučenju bošnjačkih zatvorenika u koncentracionom logoru Sušica u Vlasenici 1992. godine. Nakon što je 2013. izdržao dvije trećine kazne pušten je na prijevremenu slobodu, a pet godina kasnije je umro u Vlasenici.Optužnica protiv Nikolića, podignuta novembra 1994. godine, prva je koju je MKSJ podigao za zločine počinjene u SFR Jugoslaviji.
Suđenja za ratne zločine počinjene na području Vlasenice vode se i pred domaćim sudovima.U toku je više postupaka pred Sudom BiH za ratne zločine počinjene na ovom području.UDIK-ova publikacija „Ratni zločini u Milićima i Vlasenici – presude“ dokumentuje tri predmeta donesena pred Sudom Bosne i Hercegovine za zločine počinjene u prijeratnoj opštini Vlasenica.Državni sud je osudio Predraga Bastahai Gorana Viškovića na ukupno četrdeset godina zatvora za zločine u Vlasenici, dok jeDragan Marinković osuđen na osam godina zatvora za ratni zločin počinjenna području današnje opštine Milići.
Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, na području opština Vlasenica i Milići u periodu od 1992. do 1995. nestalo je 955 žrtava bošnjačke nacionalnosti.Njihov nestanak nije vezan sa počinjenim genocidom u julu 1995.Najveća masovna grobnica koja je pronađena na području Vlasenice je grobnica Ogradice iz koje su 2003. ekshumirana 232 posmrtna ostatka žrtava iz proteklog rata, a najveća masovna grobnica na području opštine Milići je Zaklopača iz koje je ekshumiran 81 posmrtni ostatak. Iz masovne grobnice Sušica ekshumirano je 37 žrtava. Najstarije žrtve su Mujo Begić i Mujo Bektašević, oba rođena 1903. godine.
Više od tri decenije su prošle, a porodice ubijenih civila još uvijek tragaju za istinom o sudbini njihovih najmilijih. Apelujemo na nadležne institucije da intenzivnije rade na pitanjima pronalaska nestalih osoba i na procesuiranju počinilaca ratnih zločina. Upućujemo apel i na sve građane koji imaju bilo kakve informacije o sudbini nestalih da konačno progovore. Da ne budu saučesnici politika zaborava i podjela, već da zajedničkim snagama pokušamo zaliječiti rane iz nedavne ratne prošlosti. Samo tako možemo stvarati zdravo demokratsko društvo kome se tragična prošlost devedesetih neće i ne smije ponoviti.