UDIK Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije
Krajem novembra 2017. godine, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) predstavilo je najnovije podatke Centralne evidencije spomenika (CES). Centralna evidencija spomenika koju je izgradio UDIK predstavlja evidenciju spomenika i spomen – obilježja koji su nastali u postkonfliktnom periodu i posvećeni su ratnim stradanjima devedesetih. Prvi put ovi podaci su objavljeni krajem 2016. godine na konferenciji koju je UDIK organizovao u Sarajevu. Tada su predstavljeni podaci o 2.143 spomen – obilježja izgrađenih na području Bosne i Hercegovine, a koji su posvećeni ratnim stradanjima (1992 – 1995). Samo godinu dana kasnije UDIK tim je predstavio podatke o spomenicima izgrađenim na području Republike Hrvatske, a koji su posvećeni stradanjima u Domovinskom ratu.
Prema popisu Centralne evidencije spomenika, u Republici Hrvatskoj je izgrađeno više od 1.200 spomenika koji su posvećeni stradanju civila i/ili boraca u ratu u Hrvatskoj (1991 – 1995). Istraživanje koje je UDIK proveo obuhvatilo je teritoriju cijele Republike Hrvatske, a što podrazumijeva 128 gradova i 428 općina. U komunikaciji sa gradskim, općinskim i županijskim službama, ministarstvima, udrugama branitelja, turističkim zajednicama i drugima, UDIK je prikupio podatke o 1.212 spomenika te tako mapirao preko 80% teritorije ove države. Tačnije, mapirano je 443 grada/općine, pri čemu na području 97 gradova/općina nema izgrađenih spomenika posvećenih stradanjima u Domovinskom ratu.
Najviše spomenika je popisano na području Vukovarsko – srijemske županije (109 spomenika), te Sisačko – moslavačke županije (ukupno 100 spomenika). Od ukupnog broja popisanih spomenika, 38 je posvećeno stradalim civilima, 924 spomenika su posvećena poginulim braniteljima, a 250 spomenika je posvećeno vojnicima i civilnim žrtvama rata. Najveći broj spomenika je posvećen Hrvatima (94,46%). 3,47% mapiranih spomenika je posvećeno stradanju više naroda, 1,24% je posvećeno Srbima, 0.50% Bošnjacima i 0.33% stranim državljanima. Na analizi prikupljenih podataka, zajedno sa projektnim timom, radio je i Vjeran Pavlaković, profesor sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Rijeci. Podaci o 1.212 spomenika i analiza profesora Pavlakovića dostupni su u publikaciji naziva „IN MEMORIAM Republika Hrvatska (1991 – 1995), knjiga prva“, a koja je dostupna u brojnim bibliotekama u Bosni i Hercegovini i regionu.
Takođe, prošle godine UDIK je pokrenuo kampanju PRIJAVI SPOMENIK kroz koju udio može uzeti svaki/a građanin/ka i to slanjem podataka o spomenicima u zajednici u kojoj žive. Mejl za prijave je prijavispomenik@gmail.com. Podaci se mogu pregledati na web stranici www.ces-cem.org.
Centralna evidencija spomenika nije konačna i potpuna lista spomenika koji su izgrađeni u BiH i Hrvatskoj, ali u velikoj mjeri daje jasan prikaz trenutnog stanja spomeničke kulture u našoj zajednici. Zato svaki građanin/ka koji/a ima bilo kakvu informaciju u vezi nekog spomen – obilježja može isti prijaviti, a stručni tim UDIK-a će kroz određeni proces provjere utvrditi da li je dobijena informacija istinita te ukoliko jeste isti će biti uvršten u našu evidenciju.
PRESS SLUŽBA