UDIK Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjeća javnost da se na današnji dan, prije dvadeset i sedam godina, dogodio ratni masakr u selu Biljani u općini Ključ.
Napad na selo Biljani započeo je u ranim jutarnjim satima, 10. jula 1992, a predvodile su ga 17. laka pješadijska brigada srpske vojske u saradnji sa rezervnim i aktivnim policajcima Odjeljenja policije. Nakon ulaska u selo srpske snage su izvršile pokolj i egzekuciju 264 muškarca, žena, djece i staraca bošnjačke nacionalnosti koji su bili mještani sela Biljani što je dovelo do gotovo potpunog nestanka tog mjesta u Bosanskoj Krajini. Među ubijenima bilo je i šestoro djece. Najstarija žrtva bio je 85-godišnji Bećo Ćehić, dok je najmlađa žrtva bila četveromjesečna beba Amila Džaferagić, koja je umrla u jami u zagrljaju ubijene majke.
Na lokalitetima masovnih grobnica Lanište I i II, Crvena zemlja, te grobnici Biljani identifikovano je 220 tijela, dok za 30 još nije izvršena identifikacija. Identifikovani su ubijeni Bošnjaci iz zaseoka Donjih Biljana, Brkića, Osmanovića, Domazeta, Džaferagića, Čehića, Mešana i Jabukovaca, a u godinama koje su uslijedile redovno su pronalažena tijela ubijenih i u manjim i pojedinačnim grobnicama, u šumama ili napuštenim i spaljenim objektima. Trenutno se traga za još osam tijela.
U povodu godišnjice, Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a, kaže: „Ključ je mjesto stravičnih zločina počinjenih tokom rata protiv Bosne i Hercegovine. Od maja do septembra 1992. godine u ovoj općini je ubijeno 612 Bošnjaka i Hrvata. Sam podatak da su tijela njih 563 pronađena u masovnim grobnicama Lanište I, Lanište II, Crvena zemlja, te u ostalih 13, a da je kroz logore Manjača i Kamenica prošlo više od 1.200 Ključana, daje nam za pravo da o općini Ključ govorimo kao o velikom stratištu Bosanske Krajine.“
Do kraja 1992. godine, blizu 17.000 Ključana koji su bili nesrpske nacionalnosti prisiljeno su napustili općinu. Na području općine Ključ, pored Biljana, veliki zločini nad civilnim stanovništvom u ratu protiv Bosne i Hercegovine dešavali su se i u naseljima Velagići, Prhovo, Krasulje i Ramići.
Sud Bosne i Hercegovine je 2006. godine za zločine u Biljanima osudio Marka Samardžiju na 26 godina zatvora. Samardžija je bio komandir Treće čete saničkog bataljona Vojske Republike Srpske. Godine 2008. Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine donijelo je drugostepenu presudu kojom je optuženi Marko Samardžija oglašen krivim za zatvaranje i teško oduzimanje fizičke slobode kao zločin protiv čovječnosti i osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina.
